Društvene igre predstavljaju izvor zabave, nadmetanja i, naravno želje za pobedom, dok nam gubitak obično teže pada. Danas su među najpopularnijima igre poput Rizika, Aktivitija, Catana, Čoveče, ne ljuti se, i naravno, večitog klasika - Monopola, ali i mnoge druge. Međutim, Monopol se posebno istakao, o čemu svedoči i priča koju malo ko zna – da iza njegovog nastanka zapravo stoji inovativna dizajnerka Elizabet Megi Filips.
Photo: commons.wikimedia.org
Spisateljica kratkih priča, poezije, pozorišna glumica, feministkinja, komičarka, inovativna kreatorka, stenografkinja, su samo neka od zanimanja Elizabet Filips. Rođena je u Makombu, Ilinois, 1866. godine. Njen otac, Džejms Megi, bio je vatreni pristalica džordžizma i veliki zagovornik jednakosti. Verovao je da zemljište ne bi smelo biti privatna svojina, već opšte dobro, a da bi oporezivanje zemljišne rente dovelo do pravednijeg društva. U ovom slučaju izreka ,,tatine ćerke” je u potpunosti tačna jer upravo osobine njenog oca su okarakterisale Megi o čemu će u nastavku teksta biti više reči.
Početkom 1880-ih preselila se u oblast Vašingtona i Merilenda, a sa 26 godina dobila je patent br. 498.129, za svoj izum koji je olakšao proces pisanja mašinom tako što je omogućio papiru da lakše prolazi kroz valjke. Njen izum smanjio je veličinu margina na stranici, što je omogućilo da se otkuca više reči na jednoj strani. Dokaza da je ovaj patent korišćen nema, ali važno je napomenuti da se u to vreme ženama pripisivalo manje od jednog procenta svih patenata.
Kao što je rečeno na samom početku Megi se istakla i kao ponosna feministkinja. U to vreme norma je bila da se devojke u ranim godinama udaju, ali ona nije dozvolila da izgubi svoju nezavisnot. Umesto toga, ona je bila mudra i vredna. Zanimljivo je i to da je postavila oglas u kojem se nudila kao ,,mlada američka robinja na prodaju”. Razlog nastanka ovog oglasa bio je da se skrene pažnja javnosti na probleme žena u SAD, pretežno aludirajući na niske prihode.
Kako je nastavila da propoveda već istraživane principe džordžizma svoga oca, došla je na ideju da osmisli igru The Landlord’s game (Zemljoposednik), preteču Monopola. Igra je nastala 1903. godine, za koju je američki patent br. 748.626 odobren 5. januara 1904. godine.
Neke od karakteristika ove društvene igre bile su: putanja kojom igrači mogu da kruže iznova i iznova (u to vreme većina društvenih igara imala je putanju sa početnom i krajnjom tačkom), naplata za prolazak početne take, 4 železničke pruge, prostor u uglu za zatvor, javni park (preteča besplatnog parkinga), prostori koje bi igrači kupovali, ali i prodavali novcem za igru.
Cilj igre bio je da se stekne bogatstvo. Kasnije je igra usavršena da ima dva seta pravila kako bi istakla svoju poentu. Monopolski skup (cilj je bio stvaranje monopola i izbacivanje drugih iz posla), i antimonopolski skup (Prosperitet, svi igrači su nagrađeni tokom stvaranja bogatstva). Antimonopolski pristup po Megi trebao je da pokaže igračima da je moralno ispravniji, kako u igri tako i u životu.
Nakon izvesnog perioda Megi odlazi u Čikago, gde zajedno sa svojim prijateljima osniva Kompaniju za ekonomske igre, a cilj je upravo bio da proda svoju već kreiranu The Landlord’s game. Nažalost nikada nije uspela da napravi prodajni uspeh, ali njeni primerci su prodavani predavačima na fakultetu, koji su ih koristili kao nastavno sredstvo, baš kao što se Megi i nadala.
The Landlord’s igra vremenom se širila, pa je tako stigla i do Velike Britanije 1913. godine, gde je prodavana kao ‘Bre’r Fox i Bre’r Rabbit’.
Posle izvesnog vremena igra stiže i do Čarlsa Daroua, koji je u periodu velike ekonomske krize 1930-ih iskoristio priliku da od igre napravi profit. On je igru malo preuredio, nazvao je Monopol i prodao je kompaniji Braća Parkers. Darou je mudro lagao, a braća Parkers su se pravila da ništa ne znaju i tako su se oni smatrali tvorcima igre Monopol, sve dok ih nije raskrinkao bivši prijatelj Čarlsa. On je precizno opisao odakle je Darou dobio igru, rekavši: Nemam ništa da dobijem pisanjem ovog pisma osim, možda, da izrazim svoja osećanja i ukažem… da sve na ovom svetu nije onakvo kakvo izgleda.
Nakon ovoga, braća Parkers su shvatila da Darou ne govori istinu i preuzeli su stvari u svoje ruke. Džordž Parker hteo je da proda Meginu društvenu igru, zajedno sa još dve koje je kasnije kreirala. Naravno kao i svako što bi bio oduševljen, bila je i ona i prihvatila je ponudu od 500 dolara za svoj patent. Godine 1936. Monopol se našao u prodaji, a kao pronalazač istakao se Čarls Darou, što je Megi dovelo do ivice šoka. Sve se to menja 1973. godine kada, Ralf Anspah, profesor ekonomije na Državnom univerziteu u San Francisku objavljuje društvenu igru osmišljenu da igrače nauči o problemima monopola u stvarnom svetu. Igra je brzo postala hit među širom publikom pod nazivom Anti-Monopol. Nije prošlo mnogo vremena i Anspah je dobio pismo u kome se navodi da je prekršio zakon, nakon čega sledi njegova temeljna analiza istorije Monopola. Analiza u kojoj otkriva da iza klasika – Monopola stoji žena, Elizabet Megi Filips, a ne Čarls Darou.
Doprinos i rad Elizabet Dž. Megi Filips u svetu društvenih igara dugo se našao pod senkom, ali treba istaći da je ona učinila do tada nemoguće. Stvorila je igru za zabavu, ali i igru koja predstavlja simbol borbe protiv monopola i za ekonomsku jednakost – Monopol.
Nema komentara