Koje vrednosti su potrebne za (mentalno) zdravo društvo?

autor: Nađa Kostić 0

U današnjem društvu često možemo čuti pitanje "Kako si?" ili poruku "Drži se.", u prolazu, bez istinskog razgovora sa ljudima oko nas. Bilo da smo oni kojima je podrška potrebna ili u ulozi onih koji je pružaju, empatija, solidarnost i aktivno slušanje neophodni su u ovakvim trenucima. Ove vrednosti i veštine omogućuju da na pitanje "Kako si, ali stvarno?" dobijemo iskren i otvoren odgovor i da zaista budemo tu za osobu kojoj je to potrebno. Na taj način možemo negovati odnose sa bliskim ljudima i doprineti boljem mentalnom zdravlju onih oko nas.

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svakog 10. oktobra, počevši od 1992. godine, sa ciljem podizanja svesti o značaju mentalnog zdravlja i destigmatizacije ove teme. Festival mentalnog zdravlja se ovim povodom održava u Novom Sadu, jubilarni, deseti put i traje deset dana. Tema ovogodišnjeg festivala su vrednosti koje oblikuju naše mentalno zdravlje i kvalitet života, pod sloganom "Razvijamo vrednosti".

Tokom festivala, od 10. do 20. oktobra, građanima se nude brojni besplatni psihološki i kreativni sadržaji na različitim lokacijama u gradu. Programom su predviđene tribine, radionice, izložbe, predstava, nagradni konkursi, kao i edukativni kviz prilikom zatvaranja ove manifestacije.

U programskom odboru festivala, među stručnjacima iz različitih oblasti, nalaze se i članice Instituta za pozitivnu psihologiju u Novom Sadu (IPP). Ovo udruženje, osnovano 2021. godine, imalo je značajan uticaj na mentalno zdravlje u zajednici od početka studentskih blokada i protesta, šireći vrednosti kao što su solidarnost i empatija. Njihov doprinos prepoznat je i od strane Društva psihologa Srbije, te im je uručena ovogodišnja nagrada "Nikola Rot", koja se dodeljuje za promovisanje psihološke nauke i struke. Ovim činom uvažen je veliki trud, kao i vreme, znanje i energija koje članice ulažu u aktivnosti u opštem interesu.

Članice IPP-a su volonterskim angažmanom pružale psihološku podršku prosvetnim radnicima, stručnim saradnicima i studentima, od decembra 2024. do aprila 2025. godine. Kroz program besplatnih radionica i predavanja prošlo je više od 500 prosvetnih radnika iz cele Srbije, kao i oko 200 školskih psihologa i pedagoga, a ocena zadovoljstva bila je izuzetno visoka. Takođe, članice su bar jednom nedeljno tokom navedenog perioda organizovale grupe podrške za studente u blokadi. U okviru ove inicijative nastala je i brošura "Kako se nositi sa stresom u aktuelnoj situaciji", koja je dostupna na sajtu udruženja.

Foto: Freepik

Mirjana Beara Benjak, psihološkinja i jedna od osnivača IPP-a redovno je vodila grupu podrške na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Ona ističe da je veoma zahvalna studentima koji su svojim akcijama izazvali "renesansu" solidarnosti, zajedništva, empatije, humanosti i ljubavi prema bližnjima.

“Pozvali su vlast, ali i sve nas, na preispitivanje i preuzimanje odgovornosti, na otvorenost i transparentnost u onome što radimo. Nažalost, takve prakse vlasti uporno ignorišu, ali je vidljivo da su se ove vrednosti osnažile i aktualizovale u našem društvu, posebno među mladima, te da se javlja nova nada za budućnost koja će biti više po meri građana.” – zaključila je Beara Benjak.

Kako objašnjava, redovne grupe podrške koje je vodila na fakultetu, mnogo su značile i njoj samoj, pružajući joj osećaj lične angažovanosti i društvene korisnosti, budući da je mogla da da sopstveni doprinos mentalnom zdravlju i dobrobiti studenata.

“Grupe su studentkinjama bile neka vrsta oslonca u njihovim aktivnostima ali i u ličnom životu, obezbeđujući empatiju, validaciju osećanja i podršku. Mislim da sam najviše doprinela time da se jednostavno pojavim u zakazano vreme i pokrenem razgovor pitanjem "Kako ste?", a to pitanje je lekovito i treba da ga postavljamo jedni drugima što češće” – istakla je Beara Benjak.


Neizostavno je, u kontekstu promovisanja humanističkih vrednosti u okviru Festivala mentalnog zdravlja, ukazati na značajan doprinos Centra Srce u Novom Sadu. Srce je volonterska, nevladina, neprofitna organizacija i jedina u Srbiji koja se bavi prevencijom samoubistva. Postoji od 1991. godine i prvobitno je bila namenjena stanovništvu pogođenom ratom. Slogan Centra Srce glasi "Razgovor pomaže" i njihov cilj je da ljudima pokažu da nisu sami, čak i kada im je najteže. Volonteri Srca razgovaraju sa ljudima koji su usamljeni, uznemireni, povređeni, tužni ili ljuti i saslušaju ih, bez osude i davanja saveta. Njihova pomoć dostupna je putem telefona, mejla i četa, svakog dana od 14 do 23 časa, a vikendom je uvedeno i noćno dežurstvo.

Sa više od trideset godina iskustva u volonterskom radu, psihološkinja Tatjana Bokun svakodnevno promoviše ideju da razgovor deluje isceljujuće i da osobama sa mentalnim poteškoćama možemo pomoći tako što ćemo ih saslušati i pokazati im da imaju kome da se obrate. Volonterka je najdužeg staža u Centru Srce.

“Većina mog znanja zapravo i potiče od volontiranja, a ne sa studija, jer je ovde reč o pravom kontaktu sa ljudima. Ono što bih izdvojila kao najvažnije je to da ljude treba saslušati i dozvoliti im da pričaju kako o lepim, tako i o ružnim ili traumatičnim stvarima, jer možda inače nemaju priliku za to” – istakla je Bokun.

Ona objašnjava da je od momenta priključivanja, sve snažnije verovala u ideju koju u Srcu promovišu, kao i da će volontirati dok god to bude usklađeno sa njenim ličnim vrednosnim sistemom.

“Tokom godina, uverila sam se da se to što radim uklapa sa vrednostima koje negujem. Duboko verujem u moć koju ima razgovor. Uprkos raznim teškim i kriznim situacijama, koje su se u međuvremenu dešavale u našem društvu, nijedna nije bila dovoljno veliki izazov da prestanem da volontiram ili verujem u značaj razgovora i emotivne podrške” – zaključila je Bokun.

Obeležavanje Svetskog dana mentalnog zdravlja u okviru ovog festivala, podseća nas da (mentalno) zdravo društvo možemo dostići razvijanjem vrednosti kao što su solidarnost, empatija, poverenje i poštovanje različitosti, kao i veština poput aktivnog slušanja. Pored psihologije i srodnih humanističkih struka, neophodna je participacija svakog pojedinca, ali i medija. Na taj način moguće je obezbediti siguran prostor za bolje i zdravije društvo.
 

    Napišite komentar


Nema komentara

Napišite komentar