Sa predsjednikom udruženja mladih psihologa u Crnoj Gori „VIRTUS“ Radovanom Pejovićem razgovarali smo kako o radu njihove organizacije, tako i o problemima Filozofskog fakulteta u Nikšiću. „Kad smo složni i organizovani kao što jesmo, mogućnosti su neograničene.Sva je mudrost u tome da budemo svjesni šta se u ovom trenutku može“, kaže Pejović.
Kako funkcioniše vaše uduženje i koji je glavni cilj?
- Naše udruženje funkcioniše kao koherentna cjelina gdje svi imamo podijeljene uloge, ali u krajnjem, to predstavlja više formalnu podjelu jer svi jednako učestvujemo u organizaciji rada i planiranju aktivnosti. Osnovni cilj nam je afirmacija psihološke nauke, studija psihologije i zastupanje interesa i prava studenata, a kada je riječ o poslijednjem, svaka godina ima svog predstavnika, i svaki od njih predano i odgovorno zastupa svoju grupu, i to za sada funkcioniše odlično.
Kakve aktivnosti organizuje udruženje „VIRTUS“?
Sve aktivnosti našeg udruženja proizilaze iz opšteg cilja, a to je da se afirmiše psihologija na prostoru Crne Gore, te da se osnaži i unaprijedi naš studijski program. Upravo formiranje udruženja mladih psihologa Crne Gore „VIRTUS“ predstavlja početnu aktivnost studenata u cilju čuvanja digniteta psihološke nauke, poboljšanja uslova studiranja i unaprijeđenja odsjeka u svakom smislu, uz, razumije se, podršku profesora i asistenata. Naglasio bih da smo obezbijedili obuku za rad u SPSS sistemu i da smo dobili računarsku salu na korištenje, što prethodnih godina nije bio slučaj. Takođe, organizujemo projekcije filmova iz oblasti psihologije, studentske prezentacije i diskusije, a u toku je izrada projekta „Prva psihološka pomoć za mlade“, kao i rad na organizaciji „Nedjelje psihologije“ koja je planirana za kraj aprila. Iznad svega želio bih da naglasim da smo izuzetno ponosni što smo svojim neprekidnim i istrajnim zalaganjem spriječili gašenje odsjeka, što je u jednom trenutku zaista bilo izvjesno.
Kao organizaciju koja je relativno mlada, moram vas pitati da li su studenti zadovoljni vašim radom?
- Mogu reći da su studenti zadovoljni našim radom, zbog naših aktivnosti i zbog iskrene privrženosti zajedničkim interesima. Studenti su osnovna baza, stubovi nosači razvoja svakog društva, pa i našeg, i poručio bih im da da se do kraja poistovijete sa tom svojom ulogom, jer to je moć. Onda nema nedostižnog.
Upoznati smo da situacija nije baš najbolja, pa nam recite kakvi su uslovi na fakultetu?
- Uslovi su, generalno gledano, zaista loši, što naročito dolazi do izražaja kada se uporedimo sa nekim zemljama u regionu, da ne govorimo o Evropi. Iako smo svjesni da živimo u kriznim vremenima, obaveza je svih relevantnih institucija i pojedinaca da se upregnu kako bi se stanje poboljšalo.
Da li studenti imaju sve što je potrebno za odvijanje kvalitetne nastave?
- Kao odsjek zaista oskudijevamo u mnogo čemu i nemamo sve ono što je potrebno za adekvatno studiranje. Tu prije svega mislim na neke tehničke stvari - kompjutere, projektore, razne psihološke materijale, adekvatno opremljene prostorije, da ne spominjem laboratoriju. Ne treba smetnuti sa uma nedovoljno motivisane i neangažovane studente kao jedan od bitnijih faktora kvalitetaili nekvaliteta studijskog programa, ali pomaci su vidljivi i u tom segmentu.
Šta je to što nedostaje fakultetu?
- Pored svega što sam nabrojao, ono što nedostaje jeste veća angažovanost samih studenata, na svim odsjecima. Primjetna je slabo razvijena unutrašnja motivacija, što se odražava i na profesore i na asistente i što predstavlja jedan začarani krug, odnosno opasnost da se upadne u stanje opšte stagnacije i letargije.To po svaku cijenu treba izbjeći.
Sa kojim problemima je suočen vaš fakultet?
- Najaktuelniji problem u ovom trenutku je krajnje razuđena nastava, jer veliki broj predavača dolazi jedanput mjesečno, što se mora negativno odraziti na kvalitet nastave. Tu se već upliću i finansijske poteškoće i uopšte loša strategija razvoja odsjeka. Redovna nastava je prijeko potrebna da bi se dosegao elementarni kvalitet.
Odjek za psihologiju je organizovao bojkot nastave u aprilu 2013 godine. Možete li nam reći nešto više o tome?
- Da, bojkotovali smo nastavu u aprilu prošle godine. Bojkot i zatvaranje studenata bila je posledica nagomilanog nezadovoljstva studenata dramatično lošim stanjem na odsjeku. Pojedini profesori su tada zbog neuplaćenih honorara odustali od dolazaka i držanja nastave, pa je regularnost čitavog semestra bila dovedena u pitanje. Tu su studenti bili najviše oštećeni jer su se, ni krivi ni dužni, našli u nezavidnoj situaciji. Njihove osnovne potrebe bile su osujećene, a kao logična psihološka posledica takvog stanja javila se frustracija koja je eskalirala bojkotom i štrajkom. Ipak, uspjeli smo da istrajemo u svojim namjerama i semestar je priveden kraju.
Samo bojkotovanje nastave dovodi u pitanje da li su studenti zadovoljni radom profesora i dekana?
- Situacija je dosta složena i davati ocjene o radu jednog čovjeka ili uprave fakulteta nije baš zahvalno. Treba razmišljati o društvenim prilikama uopšte. Nedovoljno razvijena svijest o potrebi jakog studijskog programa za psihologiju, slaba angažovanost starijih kolega i nepostojanje društva psihologa niti psihološke komore, dovelo je do toga da na nas gledaju maltene ravnodušno, tj. nema volje da se potpomogne razvoj našeg odsjeka i psihološke nauke uopšte. Dokle ide to - moram reći omalovažavanje - govori činjenica da je zakonom predviđeno da u osnovnim školama koje imaju manje od 1.000 učenika može da radi jedan pedagog ili psiholog, a pritom se prednost daje pedagogu. To jasno govori koliko je rašireno nepoznavanje psihološke djelatnosti, i to čak na nivou ministarstva. Izjednačavati dvije, istina bliske, ali različite profesije, van svake je pameti, i mi ćemo se kao udruženje zalagati da se ovakve odredbe što prije promijene. Dakle, dekan djeluje u duhu opšteg stanja, ali moram naglasiti dasmo imali korektnu saradnju i da nam je često izlazio u susret. Profesori obavljaju svoj dio posla profesionalno, u skladu sa mogućnostima, pa iako ima onih manje motivisanih i predanih, opštije utisak da je većina profesionalna i korektna u saradnji.
Kao udruženje marljivo radite na organizaciji tribina. Šta u tom pogledu možemo očekivati u budućnosti?
- U planu je izrada projekta „Prva psihološka pomoć za mlade“ i organizovanje „Nedjelje psihologije” krajem aprila. Takođe, u toku je priprema za organizaciju tribina i predavanja na kojima će učestvovati renomirani profesori iz regiona. Naravno, svakodnevno radimo na poboljšanju ukupnog stanja, razgovaramo sa profesorima i asistentima o mogućunostima daljeg razvoja. Aktuelna je i izrada plana za master studije, što bi nesumnjivo bio veliki iskorak naprijed.
Nema komentara