Danas je u prostorijama Galerije Matice srpske u 10 časova otvorena prva regionalna književna konferencija „Book Talk 2015“. Učesnici konferencije su vlasnici najvećih i najuglednijih izdavačkih kuća, pisci iz zemlje i regiona, knjižari, urednici, književni kritičari i čitaoci.
Konferencija je počela panel diskusijom “Država kao (ne)prijatelj knjige”, u kojoj su, pored publike, učestvovali Damir Uzunović – “Buybook” Sarajevo, Marko Despotović iz Ministarstva kulture, Zoran Kolundžija – “Prometej” Novi Sad, Dejan Papić – “Laguna” Beograd, Veran Matić – “Samizdat” Beograd, Jelena Trivan – “Službeni glasnik” Beograd i Mirana Likar Bajželj, spisateljica iz Slovenije.
Glavna polemika na konferenciji bila je da li i kako država utiče na književnost, kao i načini na koje država može da pomogne razvoju književnosti.
– Mnogi su već pre mene zapazili da je u socijalizmu kritičko mišljenje bilo izraženije nego u kapitalističkoj slobodi. Ideološku prinudu danas je zamenila prinuda slobodnog tržišta, a novac je, čini se, veći cenzor od nekadašnjih ideologa – zaključio je Laslo Vegel, dramski pisac i pozorišni kritičar.
Gde je izdavaštvo danas u Srbiji i drugim zemljama regiona, kakva je uloga države i koliko izdavači i pisci mogu da računaju na njenu pomoć neka su od pitanja kojima se ovaj panel bavio.
– Uloga države je veoma važna u promociji talenata, u promociji šireg kruga čitalaštva i autorstva. Kada je reč o konkretnoj ulozi države, mi imamo u Samizdatu godišnji konkurs za mlade autore koji sufinansira država – kaže Veran Matić koji je govorio ispred izdavačke kuće „Samizdat“.
Da država pokušava da pomogne potvrđuje i Marko Despotović iz Ministarstva kulture.
– Kada je novac u pitanju, najveća pomoć izdavačima je to što država kupuje knjige, to jest otkup publikacija za javne biblioteke – mišljenje je Marka Despotovića iz Ministarstva kulture.
Da situacija nije laka ni za izdavače u Bosni i Hercegovini, posvedočio je Damir Uzunović direktor izdavačke kuće „Buybook“ iz Sarajeva.
– Mi privatnici, osuđeni na tržište, primorani smo da objavljujemo knjige koje su manje književnost i kultura. Jedina institucija u BiH koja se iole brine o izdavačima je formirana od strane ministarstva koje po ustavu BiH ne postoji – naglašava Uzunović.
Ipak, čini se da nije sve tako crno u regionu, a dokaz za to je Slovenija, u kojoj je dostupnost knjiga ustavom zagarantovano pravo. Po broju izdatih knjiga na milion stanovnika Slovenija je svetski vice prvak. Ove godine, Slovenci su iz budžeta izdvojili 2,4 miliona evra za subvencioniranje pisanja knjiga.
– Prošle godine je u Sloveniji izdato 175 romana subvencionisanih od strane države, međutim problem kod ovolikog broja knjiga je što su one upitnog kvaliteta – požalila se Mirana Likar Bajželj, dodavši kako su slovenačke biblioteke u veoma dobrom stanju. Ona je pohvalila Novi Sad zbog broja knjižara, izrazivši nezadovoljstvo što i u Sloveniji nije isti slučaj.
Nema komentara