Recenzija knjige „Pod tuđim suncem" Miodraga Majića

Roman „Pod tuđim suncem“ Miodraga Majića govori o potrazi za istinom i iskupljenjem. Prati susret penzionisanog oficira Koste Rašića i taksistice Marije tokom putovanja na Krf. Kroz njihov razgovor i zajedničko putovanje otkrivaju se teme prošlosti, identiteta, ratnih trauma i smisla života. Iako su veoma različiti, likovi se povezuju jer oboje nose teška sjećanja i posljedice rata. Roman pokazuje da su oni, na različite načine, žrtve svojih okolnosti, a kritike ga hvale zbog snažne priče i realističnog prikaza stvarnosti.

Foto: Vulkan izdavaštvo

Radnja romana počinje jedne kišne noći u taksiju broj 382, kada Kosta, nakon što je prodao kuću u kojoj je odrastao kako bi vratio dugove, odlučuje da krene put Krfa. To je ujedno i njegovo prvo putovanje van granica zemlje, ali i pokušaj da pronađe jedino što mu je preostalo – istinu. Slučajan susret sa Marijom, koja te noći postaje njegov saputnik, postepeno prerasta u dubok i emotivan razgovor koji će obilježiti čitavo putovanje.

Dok Kosta želi da se suoči sa sobom i ostacima svog života, Marija želi da pobjegne – i od sebe i od sopstvene stvarnosti. Upravo ta razlika među njima postaje tačka u kojoj se njihova sjećanja i sudbine prepliću. Tokom čitanja imala sam utisak da njihovi razgovori pokreću neku vrstu nevidljivog mehanizma u kome se polako otkrivaju istine koje su dugo bile potisnute.

Roman je nesporno kvalitetan, ali autor veliku pažnju posvećuje psihološkim stanjima i unutrašnjim razmišljanjima likova. To daje dubinu priči, ali u isto vrijeme usporava radnju. Na pojedinim mjestima, zbog čestih vraćanja u prošlost i Kostinih razmišljanja o ratnom periodu, stiče se osjećaj da se radnja odvija sporije nego što je očekivano. Zbog toga knjiga može biti zahtjevna za čitanje onima koji više vole dinamičnu radnju i brži zaplet.

Posebno su upečatlljivi dijelovi u kojima se Kosta prisjeća ratnih dana. Njegova ogorčenost prema državi za koju se borio, ali i osjećaj lične krivice zbog mladića koji su stradali pod njegovom komandom, prikazani su veoma realistično. Čitajući te djelove, shvata se perspektiva vojnika koji je pošteno obavljao svoju dužnost, braneći nešto što je, kako se ispostavlja, već bilo izgubljeno. Kroz Kostinu borbu sa sobom i njegovu upornost u traganju za istinom, čitalac se suočava i sa surovom realnošću današnjice.

Odlazak na Krf i poseta Plavoj grobnici predstavljaju snažan simbolički trenutak romana. More u Kosti budi sjećanja na pretke koji su dali život za otadžbinu, a upravo na tom mjestu on završava svoj životni put. Taj dio romana je emotivno snažan, ali i težak. Što se tiče samog završetka romana, postupak glavnog lika Koste dosta je neočekivan, kraj je mogao biti intrigantniji. Međutim sama pouka romana je dopadljiva, tjera čitaoca da o životnim problemima i traumama drugih ljudi razmišlja dublje i sa više razumijevanja.

Na kraju roman „Pod tuđim suncem“ poručuje da se čovjek ne može osloboditi prošlosti dok se s njom ne suoči. Rat ostavlja duboke posljedice na sve ljude, bez obzira na stranu na kojoj su bili, te da su mnogi istovremeno i krivci i žrtve. Kroz putovanje i razgovor likova naglašava se važnost istine, razumijevanja i prihvatanja odgovornosti kao puta ka ličnom miru i iskupljenju.

O autoru

Miodrag Majić (Beograd, 1969) sudija je Apelacionog suda u Beogradu. Doktorirao je krivično pravo specijalizujući se za međunarodno-krivičnopravnu oblast. Samostalno i u koautorstvu, objavio je deset monografija i više od trideset članaka iz oblasti krivičnog i međunarodnog krivičnog prava, i učestvovao je u izradi najznačajnijih zakona u ovim oblastima. Dobitnik je nagrade Vitez poziva (2016), priznanja Balkan heroes (2018), nagrade Verica Barać (2019) i nagrade Doprinos godine Evropi (2019). Već desetak godina redovno objavljuje tekstove na svom blogu (www.misamajic.com), u kojima otvoreno govori o korupciji, nepotizmu i političkim pritiscima u pravosuđu. Dosad je objavio romane “Deca zla”, “Ostrvo pelikana”, “Rudnik” i zbirku priča “U ime naroda”. Živi u Beogradu sa suprugom i troje dece.