Želite li da postanete kvizoman?

autor: Aleksa Ćirić 0

Sudeći po uspesima takmičara u kvizovima, Srbija ima zaista mnogo dobrih kvizaša. Međutim koliko ima dobrih kvizova? Koja je tajna dobrog kviza i kako produkcije mogu da utiču na njegovu popularnost?

Foto: Freepik

Kada se govori o kvizovima u Srbiji, uvek se mora početi od TV Slagalice. Ovaj kultni porodični kviz uspešno se emituje na RTS-u 30 godina. Tim ovog kviza to je i obeležio jubilarnim 169. ckilusom u kojem učestvuju samo najbolji takmičari TV Slagalice. Što se nagrada u ovom kvizu tiče, one su promenjene početkom 2023. godine. Pobenik ciklusa osvaja 300.000 dinara, a pobednik superfinalnog ciklusa na kraju godine, u kom učestvuju pobednici ciklusa tokom godine, osvaja 1.000.000 dinara. Ipak, kako je sam urednik TV Slagalice Zoran Marković rekao gostujući u „Oko magazinu“ povodom 30. rođendana, „ja ne poznajem osobu koja se prijavljuje u Slagalicu zbog para“. I on je tu sasvim upravu. TV Slagalica je zaista stvar tradicije i prestiža među kvizomanima, te se nagrade pale u zadnji plan. Što se tiče formata kviza, on je gotovo savršen. Između 20 minuta i pola sata deluje kao idealno trajanje nekog kviza. Raznovrsne igre omogućavaju najširoj populaciji da učestvuje i da se uključi iz udobnosti svog doma.

Pored TV Slagalice, RTS ima otkupljena prava iza britanski format Poteru. Ovaj licencirani kviz došao je u Srbiju pre 11 godina što ga čini najdugovečnijim uvezenim TV formatom u našoj zemlji. Za razliku od TV Slagalice, u Poteri je akcenat na takmičarima više nego na samu igru. Pored Jovana Memedovića, već poznatog voditelja i Tragači koji za cilj imaju da zaustave put takmičarima do pobede, postali voljena i prepoznatljiva TV lica. Što se osvajanja suma tiče, one su često veće od onih iz TV Slagalice, ali treba naglasiti veliku razliku u načinima na koje se dolazi do pobede i činjenice da osvojenu sumu dele takmičari koje Tragači nisu sustigli. Ipak, ukoliko pogledamo susednu Potjeru u Hrvatskoj, videćemo da se tamo za jedan tačan odgovor dobija 500€, dok je u Srbiji to 15.000 dinara (127€). Ipak, Potera je uspela da se održi na programu čitavu deceniju, iako deo toga duguje činjenici da se emituje u udarnom terminu na javnom servisu.

Iako je Potera najdugovečniji format-kviz u Srbiji, nije prvi. Ta titula pripada najpopularnijem svetskom TV formatu, kvizu Želite li da postanete Milioner. Ovo je kviz u kome je kompletan fokus na takmičaru i u zaradi. Često okarakterisan kao „najfer kviz na svetu“, deo svoje popularnosti duguje svojoj jednostavnosti: 15 pitanja, 4 odgovora, a jedan je tačan. Ipak, u Srbiji nije doneo ono što je njegova ideja. Glavna suma od 5 miliona dinara (u početku 3 miliona) nije bila suma koja je mogla da obezbedi pobedniku da nikad u životu više ne radi, kako je bila ideja koju su imali njegovi britanski stvaroci. 2011. kada je prestao sa emitovanjem, za šta su velikim delom zaslužne i televizije na kojima se emitovao, Milioner nije imao niti nove grafike, niti novu muziku koja je postala dostupna formatu još 2007. 2022. televizija Nova S najavljuje povratak kviza sa Ivanom Zeljkovićem, uz minimalne promene (grafike, muzika, pomoć „Zamena pitanja“). Ipak, ni ova televizija, 12 godina posle poslednjeg emitovanja nije povećala glavnu nagradu, te je ona ostala na 5 miliona. Dakle deluje da je u Srbiji ovaj format osuđen na propast i na to ga primoravaju televizije koje žele za malo novca da profitiraju od jednog od najskupljeg, ali najvećeg televizijskog formata.

Jedan od kontroverznijih kvizova koji se u Srbiji emitovao je Najslabija karika. Ovaj britanski format je zasmetao mnogima kojima se nije dopala forma u kojoj voditelji agresivno i britkim jezikom komuniciraju sa takmičarima, kao ni činjenica da posle svakog kruga takmičari mogu da izbace bilo koga, bez obzira na njegov uspeh. Ipak, ono što je dobro je način na koji su produkcije vodile kviz. Najviše se može osvojiti 5 miliona dinara, a maksimum po rundi je 500.000. Od 2023. Prva TV je otkupila prava za emitovanje, a umesto hladne i oštre Sandre Lalatović, kviz sada vodi glumac Nikola Kojo. Ova promena doprinela je popularnosti kviza i mnogima otopila osećanja koja su zaleđena prethodnim načinom vođenja. Najslabija karika nastavlja da se u povratku emituje uspešno već dve sezone i za sad ne pokazuje „slabe karike“ u svom funkcionisanju.

Kada se raširi slika i kada se sagledaju ovi formati i originali, deluje da su u Srbiji ljudi zainteresovani za kvizove i da vole interaktivnost koju oni nude. Pitanje uspešnosti originalnih formata, poput TV Slagalice, ponajviše zavisi od same originalnosti, dok uspešnost format-kvizova zavisi od uspešnosti adaptacije kviza na tržište gde ćete ga prikazivati, što je u Srbiji do sad malo kome pošlo za rukom.

Nema komentara

Napišite komentar