Prošle nedelje na stotine aktivista u flotilama sa humanitarnom pomoći za Gazu presretnuto je od strane izraelskih snaga. Posada sa desetinama plovila iz Global Sumud Flotile (GSF) uhapšena je i, kako navode izraelske vlasti, kasnije će biti deportovana u Evropu. Među zadržanim članovima posade nalaze se i aktivistkinja Greta Tunberg i beogradski aktivista Ognjen Marković.
Krajem septembra i početkom oktobra na desetine malih plovila sa stotinama aktivista bilo je presretnuto, privedeno i upućeno na deportaciju. Dok su snimci sa brodova pokrenuli talas protesta širom Evrope, organizatori govore o pokušajima da se pomoć dovede direktno do Gaze. No, Izrael i dalje brani pomorsku blokadu i ne dozvoljava ulazak u „aktivnu zonu borbi“.
Ovi pokušaji flotila odgovor su na katastrofalnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze. Više međunarodnih izveštaja iz 2025. godine ukazuje da je veliki deo populacije suočen sa nedostatkom hrane i da su uslovi već klasifikovani kao glad (IPC/UN procene; WHO i WFP upozorenja). Potpuna ili skoro potpuna opsada dovela je do masovnog pada zaliha hrane, raspada logistike za pomoć i porasta broja ljudi koji su u kritičnom stanju.
Foto: observer.co.uk
Hronologija: pokušaji da se probije blokada
2008 – prvi proboj iz grupe Free Gaza Movement
Ovaj pokret uspeo je da dovede dva broda do Gaze; ujedno, to su bili prvi brodovi koji su javno prikazali da je proboj moguć, iako je svaki kasniji pokušaj nailazio na čvršću reakciju.
2010 – Mavi Marmara
Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se 31. maja 2010, kada su izraelski komandosi upali u međunarodnim vodama na Mavi Marmaru. Došlo je do smrti deset aktivista i do diplomatske krize između Turske i Izraela. Taj dan bio je prelomni trenutak – od tada pokušaji da se probije blokada često završavaju pretnjama u međunarodnim vodama.
2011 – Freedom Flotilla III (Marianne)
Treća velika misija predvođena je švedskim brodom Marianne of Gothenburg. Dana 29. juna izraelske pomorske snage presrele su Marianne oko 100 nautičkih milja od obale Gaze. Aktivisti su pritvoreni, a deo posade oslobođen nakon šest dana.
2018 – Just Future for Palestine
Ova flotila bila je deo stalnih pokušaja da se ospori izraelska pomorska blokada Gaze. U misiji su učestvovala četiri broda: Al Awda (Povratak), Freedom, Mairead i Falestine. Kao i prethodne, ova plovila je izraelska mornarica presrela i zaplenila u međunarodnim vodama. Svi putnici su uhapšeni, a neki su izvestili da su ih izraelske snage napale elektrošokerima i fizički maltretirale. Većina članova posade zadržana je nekoliko dana, a zatim deportovana.
2025 – Conscience i Madleen; Global Sumud Flotilla
Brod Conscience na putu do Gaze 2. maja 2025. napadnut je dva puta dronovima, samo 25 kilometara od obale Malte. Napad je izazvao požare i oštećenja trupa broda, a 30 turskih i azerbejdžanskih aktivista na njemu borilo se da brod ostane na površini. Četvoro ljudi zadobilo je lakše povrede – opekotine i posekotine.
U junu 2025. mala jedrilica Madleen — sa međuputnicima koji uključuju istaknute aktiviste — bila je presretnuta i zadržana. Krajem avgusta i tokom septembra 2025. formirala se velika, koordinisana akcija poznata kao Global Sumud Flotilla — više od četrdeset brodova i stotine učesnika koji su pokušavali da dopreme pomoć i skrenu pažnju na humanitarnu krizu. Mnoge od tih akcija pratile su bespilotne letelice i višestruke konfrontacije na moru pre konačnih presretanja početkom oktobra 2025.
Osamnaest godina izraelske blokade
U Pojasu Gaze živi oko 2,3 miliona ljudi u jednom od najgušće naseljenih područja na svetu. Od 2007. godine Izrael ima strogu kontrolu nad vazdušnim prostorom i teritorijalnim vodama Gaze, kao i nad kretanjem robe i ljudi u i iz tog područja. Još pre rata, Gaza nije imala funkcionalan aerodrom nakon što su izraelske snage 2001. bombardovale i uništile međunarodni aerodrom Jaser Arafat, samo tri godine nakon njegovog otvaranja.
Svaki spektar akcija – od malih jedrilica do konvoja od preko 40 brodova – izaziva ogromnu reakciju: privođenje i deportaciju aktivista; diplomatske napetosti; proteste širom sveta; i pravne debate oko prava na prolaz, legitimnosti blokade i zaštite civila u konfliktu. Takođe, masovni medijski odjek flotila doprineo je prikazu publici nivoa humanitarne krize u Gazi – koji bi, prema rečima organizatora, zvanični kanali zanemarili. Pojas Gaze trenutno biva sve češće nazivan „najvećim svetskim zatvorom“ – i to sa razlogom.
Nema komentara