Zbogom pameti

autor: Biljana Đukić 0

Prema statističkim podacima, Srbija je prva zemlja u regionu, a druga u svetu  po broju mladih i obrazovanih studenata koji žele da napuste svoju zemlju. U svetu samo zapadnoafrička država Gvineja Bisao ima veći odliv studenata koji svoje školovanje žele nastaviti u nekoj drugoj zemlji.

Foto: Novosti

Osnovni razlog zbog kojeg studenti žele da odu iz Srbije je visoka nezaposlenost, nizak životni standard, ali, svakako, i manjak mogućnosti za nastavak daljeg usavršavanja.

Ogroman odliv studenata ima negativne posledice na društvo u kojem je ova pojava prisutna.  

– Mladi stručnjaci svojim znanjem i radom doprinose razvoju zemlje, jačanju privrede, a samim tim i životni standard je bolji. Međutim, u situacijama kada se dešava odliv studenata u velikim razmerama, njihov odlazak neizbežno uzrokuje usporavanje ili čak nazadovanje privrede matične zemlje te, s druge strane, napredak privrede zemlje u koju su otišli – navodi ekonomista Goran Bojić.

Studentkinja biologije Tatjana Perić kaže da je želja za odlaskom opravdana.

– Želim da se usavršavam, želim da svoje obrazovanje usredsredim na istraživači rad. Ukoliko ostanem u Srbiji, jedino mesto gde bih mogla da se zaposlim je škola, ali kako nas stotinu, koliko nas ima na godini, da se zaposli u školama. Ukoliko bih dobila posao u zemlji, sa tom platom ni troškove života ne bih mogla da pokrijem, a na porodični život sa ovdašnjim primanjima ne bih mogla ni da pomišljam – kazala je Perićeva.

Razlozi za odlazak srpskih intelektualaca u inostranstvo su brojni, od boljih uslova rada, do tri puta većih zarada.

–  Jedan od razloga za odlazak naših studenata je sigurno dalje usavršavanje, odlazak na postdiplomske studije, jer u inostranstvu imaju više mogućnosti nego kod nas. Takođe, kod nas diplomci po završetku studija nemaju mogućnost zaposlenja, a i ukoliko i imaju, to je najčešće posao koji nije njihova struka. Oni koji imaju više sreće ili vezu za posao pa ipak  dobiju posao u struci, primaju crkavicu od koje jedva mogu preživeti, dok njihove kolege u inostranstvu na istim pozicijama imaju bar tri puta veća primanja – kaže sociolog Svetlana Prodić.

U Srbiji je pre tri godine osnovan Fond za mlade talente, a stipendija koju studenti i učenici dobijaju se od 2010. naziva „Dositeja“. Stipendije se daju i studentima koji nastavljaju studije u inostranstvu.

Dobitnici „Dositeje“ imaju obavezu da po završetku studija pet godina rade u Srbiji. Ova praksa ustaljena je u većini zemalja koje pokušavaju da vrate ili bar na neko vreme zadrže svoje intelektualce. Jedna od onih koji primaju ovu stipendiju je studentkinja žurnalistike na Filozofskom fakultetu Marina Mandadžić.

–Volela bih kada bih po završetku studija mogla pronaći posao u struci i ostati u Srbiji. Smatram da se novinar najbolje može izraziti na maternjem jeziku. Svesna sam i činjenice da  najveći broj svršenih studenata odlučuje da napusti Srbiju zbog nemogućnosti pronalaska zaposlenja po završetku studija, ali se nadam da će država pronaći rešenje kako da zadrži svoje intelektualce. Svakako da je i ova i slične stipendije dobar podsticaj studentima za ostanak u državi – objašnjava Mandadžićeva i dodaje da je za stipendiste „Dositeje“  organizovana i stručna praksa, a da se po završetku studentima pronalazi i posao.

Ukupan broj nezaposlenih ljudi u Srbiji je oko 200.000, a od toga je preko 100.000 mladih ljudi do 30 godina. Predmeti koje je izučavao na fakultetu, enzimologija, analitička hemija, organska hemija i mnogi drugi u poslu konobara Mladenu Joviću ne znače mu ništa.

– Posao konobara počeo sam da radim na drugoj godini studija, verovao sam da će mi to biti dodatni posao, međutim ispostavilo se da, evo, i sedam godina po završetku studija još uvijek perem čaše i služim goste dok diploma biohemičara skuplja prašinu – objašnjava Mladen Jović.

Procene ukazuju da školovanje jednog dobrog stručnjaka Srbiju košta između 30.000 i 40.000 evra, a korist od njihovog znanja imaju Evropa, Amerika i Kanada. Naša država nikada nije izračunala koliki su njeni gubici zbog odlaska 500.000 stručnjaka iz zemlje, koliko je, prema nekim procenama, napustilo zemlju od Drugog svetskog rata do sada.

Nema komentara

Napišite komentar