Kuglanje u Srbiji: loši uslovi - vrhunski sportisti

autor: Nina Albulj 0

Malo ko zna da je Srbija prvak sveta u kuglanju. Godine 2019. seniorska reprezentacija Srbije osvojila je titulu prvaka sveta, i ima dosta uspeha u svim kategorijama takmičara. 

Foto: Blic

Kuglanje (na devet čunjeva) je sport u kojem su od davnina voleli da se nadmeću plemići, te se u oksfordskom muzeju čuvaju četiri kamene kugle i devet čunjeva od alabastera, stari nekoliko hiljada godina. Veruje se da su drevni Polinežani voleli da se kuglaju i to na stazama iste dužine kao danas. Pisani izvori potvrđuju da je u kuglanju uživao i engleski kralj Henri VIII, a smatra se da je prva opremljena kuglana otvorena u Rusiji, u hotelu "Cosmos“ sedamdesetih godina prošlog veka.

Danas se kuglanje posmatra kao vrsta zabave, ali i profesionalni sport, koji po mišljenju stručnjaka jača koncentraciju i koordinaciju pokreta, mišiće ruku, nogu, stomaka i leđa. Postoji nekoliko disciplina u kuglanju na devet čunjeva, osnovno je kuglanje sto dvadeset hitaca, odnosno bacanje trideset puta (petnaest punih i petnaest čišćenja) na četiri različite staze.

Selektor muške reprezentacije Srbije Vojko Pavlović naglašava da su muške selekcije, seniorska, juniorska i kadetska, od 2009. godine osvojile jedanaest titula ekipnih prvaka sveta, čime su najuspešnija selekcija u svetskom kuglanju u poslednjoj deceniji. On takođe kaže da su budžetska sredstva koja Kuglaški savez Srbije dobije od Ministarstva omladine i sporta na godišnjem nivou zadovoljavajuća, ali ne i dovoljna za maksimalno sprovođenje svih ciljeva.

„Kada bi budžet bio veći imali bismo mogućnost da produžimo boravak na pripremama, mogućnost ranijeg odlaženja na međunarodna takmičenja, kao i veće naknade sportskim stručnjacima“, kaže selektor Pavlović. 

Reprezentativci Srbije mahom igraju u inostranstranim klubovima, poput Radovana Vlajkova koji igra u Nemačkoj, i svetskog broja jedan u kuglanju Vilmoša Zavarka, koji trenutno igra u Italiji. Zavarko kaže da je za svaki uspeh potrebno mnogo vremena i truda. On ističe da su u vreme kada je njegovo bavljenje ovim sportom dostizalo profesionalni nivo, uslovi za treniranje bili loši, te je uvek gledao da bude u onom klubu gde bi mogao da napreduje. 

„Osim treniranja na kuglani, gde bacam između sto dvadeset i dvesta hitaca, treninzi se sastoje od prepodnevnog trčanja i vežbanja u teretani. Kada se pripremamo za prvenstva na kojima predstavljamo reprezentaciju, treniranje se razlikuje u tome što na zajedničkim pripremama treniramo kao ekipa nedelju dana, kako bismo se potpuno pripremili“, govori Zavarko, koji je februara 2020.godine oborio sve rekorde rezultatom 771 oborena čunjeva u sto dvadeset hitaca.

Foto: Sportski savez Beograda

Reprezentativac Radovan Vlajkov kaže da je još kao dete uz oca zavoleo ovaj sport. Sada kao vrhunski sportista smatra da su u inostranstvu uslovi daleko bolji, s obzirom da su i kuglane savremenije i bolje opremljene, i da postoji jača medijska i finansijska potpora. On ističe da s obzirom na rezultate koje su postigli kao pojedinci, ostvarenja koja je reprezentacija postigla nisu dovoljno propraćena, te da je kuglanje potpuno medijski zapostavljeno.

„U odnosu na medijsku pažnju koju dobijaju ostali sportisti osećamo se manje važnim, iako smo po broju trofeja daleko uspešniji od većine“, kaže Vlajkov i dodaje da bi šanse za napredak bile mnogo veće kada bi kuglanje postalo olimpijski sport.

Od prvog svetskog prvenstva u kuglanju održanog 1953.godine do danas nije bilo pomaka. Selektor Vojko Pavlović smatra da Svetska kuglaška federacija decenijama nije bila aktivna po pitanju promocije kuglanja i njegov razvoj na svim kontinentima, te se trenutno kuglanjem na devet čunjeva bavi svega dvadesetak zemalja samo iz Evrope. Kuglanje je dosta cenjeno u pojedinim državama Evrope, kao što su Austrija, Nemačka, Italija i Češka.

„Trenutno igram za nemački klub Vfb Hallbergmoos, takođe sam igrao tri godine u Austriji, tako da sa sigurnošću mogu reći da se u inostranstvu daleko više radi na samom razvoju ovog sporta. U Srbiji ima mnogo kuglana mahom starijeg tipa, dok su inostranstvu kuglane savremenije i kompjuterski opremljene”, dodaje Radovan Vlajkov. 

Zbog pandemije izazvane virusom korona, međunarodnih kuglaških takmičenja u 2020. godini uopšte nije bilo, a nepoznato je da li će se i naredne godine održati. 

Nema komentara

Napišite komentar